Kod nekih čestih bolesti, poput moždanog i srčanog udara, pojedinih oblika raka ili dijabetičkog katarakta, mogu vam uveliko pomoći bioflavonoidi, obojeni fenolni sastojci prisutni u svim višim biljkama.

Ne ubrajaju se u prave vitamine, ali imaju neke biološke i hemijske aktivnosti u tijelu istovjetne vitaminima, pa se preporučuju kao korisna sredstva u prevenciji i liječenju mnogih bolesti, prvenstveno krvožilnih. Otkriveni su 1930-ih godina i kako se u hrani pojavljuju zajedno s vitaminom C, prvobitno su bili nazvani vitamin C2.

Nazivali su ih i vitaminom P od riječi permability, koja znači propusnost, jer reguliraju propusnost staničnih membrana i kapilara. Jačaju kapilare i kontroliraju koji će sastojci ulaziti, a koji izlaziti iz njih.

Preko 3.000 različitih flavonoida već je otkriveno, ali nemaju svi jednako djelovanje u ljudskom tijelu. Tu spadaju citrin, hesperidin, rutin, razni flavoni i flavonoli. Uz karotenoide, bioflavonoidi su osnovni razlozi za raznobojnost biljnog svijeta.

Najveće djelovanje bioflavonoida u ljudskom tijelu ogleda se u njihovom pozitivnom djelovanju na čvrstoću krvnih žila, osobito kapilara. Jedan od znakova njihova manjka u tijelu je pucanje kapilara i česta potkožna krvarenja. Osim toga, zbog svog antioksidativnog djelovanja preporučuju se i u liječenju katarakte, virusnih i drugih oboljenja. Flavonoid kvercentin najbolji je primjerak takvog antioksidanta. Kako ima protuupalno djelovanje u ljudskom tijelu te djeluje na lučenje histamina, djelotvoran je i u liječenju astmi, alergija i prehlada. Bioflavonoidi nisu toksični ni kada se konzumiraju u većim količinama.

Lako se apsorbiraju u tankom crijevu, a višak se izbacuje iz tijela urinom. Bogati izvori bioflavonoida su citrusi, šipak, kupine, borovnice, marelice, grejp i naročito grožđe te njegove koštice. Ekstrakt sjemenki grožđa često se može naći u multivitaminskim tabletama. Bioflavonoidi iz ekstrakta koštica grožđa nazivaju se proantocijanidini ili piknogenoli. Ekstrakt sjemenki grožđa sadrži i do 95% proantocijanidina. Rutin i hesperidin su dva druga izrazito korisna bioflavonoida i najčešće ih nalazimo u citrusima i heljdi.

Bolesti kod kojih bioflavonoidi mogu biti od pomoći.

Dijabetička katarakta

Jedna od glavnih komplikacija dijabetesa je zamagljenje leće oka i katarakta. Bioflavonoidi su korisni antioksidanti koji sprečavaju oksidaciju u oku. Istraživanja na životinjama pokazala su da bioflavonoid kvercetin sprečava pojavu katarakte kod životinja oboljelih od dijabetesa. Osim toga, stimulira lučenje inzulina i sprečava oksidaciju u stanicama gušterače. Doze koje su se u liječničkoj praksi za te svrhe primjenjivale na ljudima kreću se od 3.000 do 7.000 mg na dan i znatno su veće od uobičajenih preventivnih doza za ovaj bioflavonoid.

Krvožilni poremećaji, moždani i srčani udar

U jednom je istraživanju u kojem su 552 muškarca bila praćena čak 15 godina rizik od srčanog infarkta kod ispitanika koji su konzumirali kvercetin bio smanjen za čak 75% u odnosu na ljude koji nisu konzumirali ovaj bioflavonoid. Kvercetinom je bogato crno vino, što objašnjava tzv. francuski paradoks. Naime, primijećeno je da Francuzi čija hrana obiluje holesterolom i štetnim zasićenim mastima imaju pola manje smrtnih slučajeva od infarkta srca od Amerikanaca.

Moguće je da se objašnjenje nalazi u crnom vinu, omiljenom piću Francuza, bogatom ovim bioflavonoidom. Crni čaj je također bogat izvor kvercetina i drugih bioflavonoida, no valja napomenuti da taj čaj sadrži tvari koje remete apsorpciju i djelovanje vitamina B1 (tiamina) važnog za zdravlje srca. Zbog tog se ljudima koji konzumiraju nekoliko šoljica ovog čaja dnevno preporučuje dodatno uzimati tiamin, i to odvojeno od konzumiranja čaja.

Rak

Brojna istraživanja provedena su kako bi se ustanovilo djelovanje bioflavonoida u zelenom čaju i rezultati su pokazali da su bioflavonoidi djelotvorni u prevenciji nekih vrsta raka, osobito raka grla i ostalih dijelova probavnog trakta.

No, važno je naglasiti da kod ljudi koji su pušili i konzumirali alkohol zeleni čaj nije bio djelotvoran.

LJILJAN.BA