Svakodnevno konzumiranje nemasnog mlijeka pozitivno djeluje na gubitak suvišnih kilograma, najnoviji je zaključak skupine naučnika s Univerziteta Ben Gurion.

Do tih rezultata došli su u studiji na Univerzitetu u Nagevu (Izrael) koju su objavili u stručnom časopisu American Journal of Clinical Nutrition.

Minimalna dnevna količina neophodna da bi se polučili rezultati je 0,35 litre koja osigurava oko 580 mg kalcija. Skupina ispitanika podrvgnuta pokusu s takvom mliječnom dijetom izgubila je za 6 mjeseci 5-6 kilograma što je izvrstan rezultat. No, ono što će naše čitateljstvo iznenaditi je da nije važna vrsta mliječnog proizvoda (slatko ili kiselo vrhnje, jogurt, kefir itd.). Faktor u mlijeku koji tako povoljno djeluje na ljudski organizam je vitamin D u kombinaciji s kalcijem, koji imam običaj zvati "zaboravljeni vitamin".

Vitamin D ima vrlo široku paletu manje poznatih pozitivnih djelovanja. Naime, ovaj vitamin niko ne reklamira i gotovo da ga nema u slobodnoj prodaji, međutim, ima ga u ribljem ulju, mlijeku i mliječnim proizvodima, što znači da osoba koja ne konzumira ove namirnice, a osim toga slabo izlazi na sunce, pati od njegovog nedostataka.

U pokusu je sudjelovalo 300 osoba oba spola pretjerane tjelesne težine, a trajao je 24 mjeseca. Ispitanici su koristili standardnu mediteransku dijetu koja je po svojoj strukturi nemasna i niskougljikohidratna, u dnevnoj prehrani su dobivali jednu čašu mlijeka te su daleko bolje kontrolisali svoju težinu u odnosu na one koji mlijeko uopće nisu konzumirali. Ta jedna čaša osigurava oko 150 mg kalcija i sadrži minimalnu količinu vitamina D. Skupina koja je dnevno konzumirala 3 čaše mlijeka (0,35 l) polučila je najveći gubitak suvišnih kilograma tj. 5-6 kilograma za 6 mjeseci. Sve korištene namirnice mogu se nabaviti u bolje opskrbljenoj prodavnici.

Studija završena početkom 2010. godine ukazala je i na neke poznate činjenice koje su se vremenom utopile u poplavi novih saznanja, a to je da D vitamin i kalcij u kombinaciji induciraju povećani gubitak kilograma. Zapravo, na takvim saznanjima je osmišljena tzv. „mliječna dijeta“. Svi su ispitanici morali popuniti odgovarajuće obrasce te im je utvrđivana količina D vitamina kao i indeks tjelesne mase.

Važnost vitamina D

Ono što je osobito zanimljivo jest činjenica da su oba faktora i pojedinačno i u kombinaciji imali isti učinak. Jedan dio naučnika smatra da više kalcija znači i veće izlučivanje masnoće putem stolice, a to je odmah manje kalorija koje idu u salo, dok drugi tvrde da je D vitamin taj koji „gura“ metabolizam na brži rad i veću potrošnju. I jednu i drugu pretpostavku teško je naučno dokazati. Naime, kao što je poznato, mnoge stvari u nauci su godinama bile utvrđene kao realne činjenice, ali ih godinama niko nije uspio naučno verificirati.

Zbog profita i pohlepe šopaju nas aditivima
Tako je primjerice utvrđeno da su na ulazu u pokus svi sudionici povećane tjelesne težine imali nižu razinu D vitamina u krvi, ali je razina porasla kod onih učesnika koji su počeli gubiti težinu. Tako je na površinu isplivao zaključak - što je veća razina D vitamina u krvi, veći je gubitak kilograma i obratno.

Deficit vitamina D kojem, pored ostalog, zahvaljujemo tamnu boju kože na suncu, izuzetno je važan, a najveći dio njegovih funkcija u tijelu otkriven je tek u posljednje vrijeme. Spada u vitamine topive u mastima, no, za razliku od ostalih vitamina, ima ljekovita svojstva koja se nažalost malo koriste. Deficit vitamina D veže se uz bolesti srca i nekih oblika raka, a sada, prema najnovijim saznanjima, i porast tjelesne težine i to na onim mjestima koja su karakteristična za pretile osobe (trbuh kod muškaraca i bedra kod žena).

Podizanjem dnevne razine D vitamina u krvi može se spriječiti rapidno dobivanje na težini, osobito u zimskim mjesecima kada se zbog slabijeg kretanja i bogate praznične trpeze više unosi nego što se potroši. Osim toga, u zimskim mjesecima je unos D vitamina najmanji jer nema sunca. Ukratko, deficit D vitamina i porast tjelesne težine su obrnuto proporcionalni - čim je prvog manje, drugog je više i obrnuto.

Mlijeko je važan izvor D vitamina na dnevnoj bazi te nema nikakve dileme da 1-2 čaše mlijeka ili drugog mliječnog proizvoda treba svakodnevno konzumirati. Nalaze izraelskih naučnika potkrijepio je i direktor Miriam Hospital, Weight Management Program iz Provedencea dr. Vincent Pera, koji doslovce kaže - „sve je više dokaza da je D vitamin od velike pomoći kod liječenja pretilih osoba“. Bez obzira na naučnike i njihova otkrića, dug je put dok se saznanja pretoče u redovnu praksu. Nije od koristi samo mlijeko koje se pije već i mlijeko koje se koristi u pripremi namirnica.

Preporučena dnevna doza

Preporučena dnevna doza vitamina D je čvrsto postavljena i iznosi 200 mcg do 50 godina starosti, te dvostruko više iznad 50 godina, dakle 400 mcg. Ukoliko nema D vitamina, nema ni kalcija koji se zahvaljujući njemu deponira u kostima. Debljanje iza polovice životnog vijeka uz normalnu prehranu moglo bi se pripisati takvom deficitu oba elementa tj. i D vitamina i kalcija. Za normalno funkcioniranje tjelesnih sistema potrebno je 1000-1200 mg kalcija dnevno.

Šoljica od 250 ml bilo kojeg mlijeka sadrži 300-400 mg kalcija, a mlijeko obogaćeno dodatkom kalcija i više od toga tj. 450 mg. Ostali bogati izvori kalcija su sirevi uključujući i sojin sir – tofu (370 mg/100 g). Zatim, sjeme sezama koje obožavamo zapečeno na pecivu svakako je jedan od najbogatijih izvora kalcija (351 mg/100 g).

Jedna šoljica mlijeka prosječno sadrži oko 100 mcg D vitamina. Nemojmo zaboraviti da se mlijeko prilikom proizvodnje u mnogim zemljama obogaćuje D vitaminom, a obogaćuju se i maslac, margarin te žitarice. Međutim, ima i drugih namirnica koje sadrže D vitamin samo se rjeđe konzumiraju, primjerice, 100 g sardina sadrži gotovo sve dnevne potrebe tj. 370 mcg D vitamina, a tuna čak dvostruko tj. 690 mcg. Našim mogućnostima najviše odgovara haringa u limenkama koja sadrži 156 mcg D vitamina u 75 grama. Nije potrebno spominjati da ga ima u ribljem ulju tj. u omega-3 masnim kiselinama, stoga će vas zadovoljiti jedna jedina kapsula dnevno. Zahvaljujući praksi obogaćivanja mlijeka vitaminom D gotovo je iskorijenjen rahitis u djece.

Mlijeko domaćih životinja sadrži D vitamin nastao fotokemijskom reakcijom u koži iz 7-dehidrokolesterola pod utjecajem sunca. Prosječna količina D vitamina u kravljem mlijeku jest 35-70 internacionalnih jedinica na litru. Kako bi se zadovoljile dnevne potrebe ljudi, razina D vitamina se diže na 200-400 internacionalnih jedinica po litri dodavanjem sintetskog D vitamina. Postupak je sličan dodavanju joda u sol kako bi se prevenirala gušavost. Mlijeko pojedinih vrsta sisavaca dosta se razlikuje kako po sadržaju vitamina D tako i sadržaju kalcija.

U posljednje vrijeme naučnici upiru prstom u kozje mlijeko kao vrlo zdravu alternativu kravljem mlijeku. Navode kako je u stanju prevenirati anemiju i demineralizaciju kostiju. Istraživanje provedeno na Univerzitetu Granada (Department of Physiology) znatno je doprinjelo rasvjetljavanju zdravstvenih prednosti kozjeg mlijeka. Naime, ima kutaka u svijetu (nomadi u Mongoliji npr.) u kojima se konzumiraju isključivo kozje mlijeko i sirevi te su nomadi odličnog zdravlja, prenosi net.hr.

Naučnici sa spomenutog Univerziteta, pod rukovodstvom dr. Javier Diaz Castra, obavili su detaljnu strukturnu uporedbu kravljeg i kozjeg mlijeka u odnosu na ljudsko zdravlje i došli do iznenađujućih otkrića. Smatraju da kozje mlijeko ima dvostruko veću količinu kalcija o čijem blagotvornom učinku više nema nikakve dileme, sadrži više A vitamina od kravljeg, a u mastima tri puta više srednjelančanih triglicerida, a poznato je kako se upravo oni lakše probavljaju i brže oslobađaju energiju. Kozje ih mlijeko ima 35% dok u kravljem mlijeku ima 17% u odnosu na ukupne masnoće.

LJILJAN.BA