Ako živimo u iluziji ovih mitova, nikada nećemo moći pravilno brinuti o svojoj koži, izgledu i ljepoti, zbog čega je veoma važno

konačno odvojiti istinu od fikcije. Net donosi nekoliko primjera duboko uvriježenih "istina" te otkrivamo koliko u njima zapravo ima istine.

Samo naprijed, jedite do mile volje - u čokoladi ili pizzi sa ekstra sirom nema niišta što uzrokuje nastanak prištića i mitesera. S druge strane, hrana koja zaista može pogoršati stanje kože koja je već sklona aknama je suši, školjke i umak od soje jer sadrži velike količine joda koji je dokazano povezan s upalama i pojavom prištića.

Većinu pora naslijedili ste od svojih roditelja i tu ne možete promijeniti mnogo toga. Hladna voda sužava krvne žile tako da imate osjećaj da vam je koža zategnutija, ali osim toga ne daje nikakav drugi učinak. Naravno, postoje neki drugi trikovi kojima možete smanjiti prevelike pore. Kada su začepljene uljem kojeg luči koža i mrtvim stanicama, one izgledaju veće. Za odstranjivanje nečistoća koristite proizvode sa salicilnom kiselinom, a kako se pore šire i ako u koži nemate dovoljno kolagena, nastojte koristiti kvalitetne hidratantne kreme sa zaštitnim faktorom.

Žene nerijetko smatraju kako će stavljanjem kreme na ionako masnu kožu samo pogoršati situaciju, pa često preskoče taj korak u njezi, ali to je nešto što ne bi trebalo raditi. Istina je da postoje dva tipa suhe kože: lipidno suha (klasični primjer suhe kože) i dehidrirana koža (koža kojoj hronično nedostaje hidratizacije). Masna je koža u svojoj suštini dehidrirana, iako se zbog poveće količine sebuma (masnoće koja izbija na površinu kože) tako ne bi reklo.

Kako bi se riješile takve masnoće s lica, žene često koriste agresivne metode koje samo pogoršavaju ovaj problem. Važno je shvatiti da su masnoća i hidratacije dvije sasvim drugačije stvari. Masnoj koži nedostaje vlažnosti, a ključ rješenja ovog problema jest da koristite dobru hidratantnu kremu na bazi vode koja vlaži kožu bez da je čini previše masnom.

Mnoge žene također vjeruju da je sigurnije rješenje koristiti kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom 100 nego onu sa zaštitnim faktorom 35. Nažalost, ta računica nije ispravna kada je riječ o njezi kože. Naime, krema za sunčanje sa zaštitnim faktorom 35 odbija 96.7% sunčevih zraka, dok krema sa zaštitnim faktorom 100 odbija 99% sunčevih zraka. Iako je brojčana razlika čak 70, ona pruža tek 2% više zaštite. Štoviše, FDA (Food and Drug Administration, američki vladin ured za zdravlje i ishranu) čak su razmatrali opciju zabrane svih krema koje imaju više od SPF 50.

Ovo je vjerovatno jedan od mitova o ljepoti kojeg nerijetko promovišu i zaposlenice prodabnica s kozmetikom. Puder bi se, po idealnom scenariju, trebao testirati na bradi. Važno je shvatiti da je koža, kao i njen tonus, na vašim rukama drugačija od one na vašem licu, pa ako želite pronaći odgovarajući puder koji će pristajati tonu vaše kože, radije ga isprobajte na bradi.

24sata/LJILJAN.BA