Naučnici su do sada smatrali da djeca prije četvrte ili pete godine života uglavnom ne mogu otkriti kada ljudi djeluju na osnovu svojih uvjerenja, a ne u skladu sa stvarnom situacijom u kojoj se nalaze.

Međutim, prema studiji objavljenoj u novom broju časopisa Science, bebe su već u dobi od sedam mjeseci osjetljive na zablude.

Stručnjaci godinama vode rasprave o tome da li je sposobnost razumijevanja namjera urođena ili se razvija prikupljanjem informacija i iskustava tokom ranog djetinjstva. Ranija istraživanja su išla u prilog druge teorije.

Klasični primjer takvih eksperimenata je onaj u kojem dijete gleda dječaka Maxija kako sprema čokoladu u kuhinjsku ladicu. Maxie zatim odlazi, a neka druga osoba premješta čokoladu u ormarić. Maxie se konačno vraća po svoju čokoladu, a djeca trebaju odgovoriti gdje će je dječak tražiti - u ladici, gdje misli da se nalazi, ili u ormariću, gdje se stvarno skriva.

Psiholog Josef Perner, specijalista za kognitivni razvoj sa Univerziteta u Salzburgu, koji je provodio eksperimente s Maxijem 1980-ih, kaže da će trogodišnjaci odgovoriti da će dječak tražiti čokoladu u ladici. "Ali tek s četiri ili pet godina, djeca će shvatiti da Maxie ne djeluje u skladu sa stvarnošću, nego prema svojim unutrašnjim uvjerenjima", ističe Perner.

U novom istraživanju, stručnjaci su koristili sličnu metodu prepoznavanja zablude. Sedmomjesečnim bebama je prikazan video u kojem stvorenje slično štrumfu ostavlja loptu na sto iza zaslona. Nakon što stvorenje ode, lopta se pomakne ili ostane stajati na istom mjestu, a zaslon se spušta da bi djeca vidjela gdje se nalazi. Dakle, kada se štrumfoliko biće vrati, lopta će se ponekad nalaziti tamo gdje je očekuje, a ponekad na nekom drugom mjestu. Rezultati su pokazali da djeca duže gledaju u ekran kada se očekivanja bića ne podudaraju sa stvarnošću. Voditeljica studije Agnes Kovacs s Mađarske akademije nauka u Budimpešti ističe da to znači da djeca i prije prve godine života imaju sposobnost prepoznati zablude.

Autori ističu da društvene interakcije u velikoj mjeri zavise od sposobnosti da se razumiju tuđa uvjerenja, čak i kada se protive našima. Naime, takve situacije uglavnom vode do složenog problema prihvatanja kontradiktornih predstava u umu.

Međutim, stručnjaci ističu da je potrebno provesti dodatna istraživanja da bi se potvrdio zaključak te studije, jer je rezultate teško pravilno interpretirati kada u eksperimentima učestvuju djeca koja još ne znaju govoriti.

LJILJAN.BA