Američki naučnici tvrde da su prvi put ostvarili veliki uspjeh u liječenju leukemije. Postoji nada da bi ta terapija mogla djelovati i na druge vrste tumora.

Metoda je uspjela kod trojice bolesnika, a rezultati su iznad svih očekivanja. Dva pacijenta nemaju tragove raka već godinu nakon liječenja, dok se stanje trećeg poboljšalo, ali još ima tumorskih ćelija.

- Bili smo iznenađeni što metoda tako dobro djeluje. Moramo otkriti koliko dugo traju ove remisije - rekao je dr. Karl Džun (Carl June), stručnjak za gensku terapiju na Univerzitetu u Pensilvaniji.

U istraživanju su učestvovala tri muškaraca u vrlo uznapredovalim fazama hronične limfocitne leukemije (CLL). Jedina nada za njih bila je transplantacija koštane srži ili matičnih ćelija, koja nosi velike rizike. Već godinama se traže metode kojima bi se mogla pojačati sposobnost odbrambenog sistema da se bori protiv raka. U ranijim pokušajima uspjeh su pokazale genetski modificirane T-ćelije, ali se one nisu mogle razmnožavati pa su brzo nestajale, piše američka štampa.

Džun i njegove kolege upotrijebili su nove prijenosnike kako bi T-ćelijama dostavili nove gene koji im govore da uništavaju ćelije raka, ali i da se razmnožavaju. Ovom tehnikom stvorili su ćelije "serijske ubice" koje su otkrivale tumorske ćelije, razarale ih i nastavljale ubijati sve nove koje su se pojavile.

Medicinski tim uzeo je od svakog pacijenta krv i iz nje uklonio T-ćelije. Nakon što ih je promijenio u laboratoriju, kroz tri infuzije vratio je milione njih u krvotok bolesnika. Pacijenti prve dvije sedmice nisu osjećali nikakve promjene, ali su onda dobili groznicu i mučninu. Ovi simptomi obično se javljaju kada ćelije raka masovno odumiru, što je bio znak da terapija djeluje.

Otkriće američkih naučnika izazvalo je različite reakcije u BiH. I dok stručnjaci smatraju da će trebati dosta vremena da metoda zaživi, oboljeli, a njih je u BiH sve više, nadaju se da bi ovo mogao biti veliki korak unaprijed. Godišnje u FBiH od malignih bolesti oboli pedesetero djece.

- Amerikanci su koristili čistu gensku terapiju visokosofisticiranu s prethodinim saznanjem o učinku ovih stanica u patogenezi hronične limfocitne leukemije. S obzirom na to da se zna da T-stanice napadaju viruse, "nove T-stanice" sigurno su nastale genetskim inžinjeringom. Ovo naučno otkriće tek treba zaživjeti, a to znači da ova tehnika liječenja mora proći prvo odobrenje od Federalne agencije za hranu i lijekove u Americi (FAO). To se postiže pomoću istraživačkih studija s jasnim benefitnim ishodom i minimalnim rizikom za pacijente - kaže za "Dnevni avaz" prim. dr. Vildan Bijedić, šef Klinike za hematologiju KCUS-a.

On ističe da ovakve studije traju i do pet godina, a onda se etabliraju u kliničkoj praksi.

LJILJAN.BA